Stopa inflacije u Hrvatskoj izmjerena indeksom potrošačkih cijena u siječnju je iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini, objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini blago ubrzao, dok podaci Eurostata pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u eurozoni.
DZS je
objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u
siječnju 2026. stopa inflacije bila 3,4 posto u odnosu na siječanj
2025., dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest prosinac prošle
godine, porasla za 0,3 posto.
Nakon prosinačkih 3,3 posto i
osjetnijeg usporavanja rasta inflacije, s obzirom na 3,8 posto u
studenome 2025., u siječnju ove godine je tako došlo do ponovnog blagog
ubrzavanja rasta inflacije na godišnjoj razini.
Prema glavnim
komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge
iznosi 7,2 posto, za energiju 3,7 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i
duhan tri posto, a industrijske neprehrambene proizvode bez energije
0,1 posto, navedeno je u priopćenju DZS-a.
Na
mjesečnoj razini, u odnosu na prosinac 2025., cijene usluga porasle su
za 2,2 posto, energije za 1,8 posto, a hrane, pića i duhana za jedan
posto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije
pale za 3,4 posto.
DZS je najavio da će konačne podatke o
indeksu potrošačkih cijena u siječnju prema klasifikaciji ECOICOP
(klasifikacija individualne potrošnje prema namjeni - European
Classification of Individual Consumption according to Purpose) objaviti
24. veljače.
Eurostat: Inflacija u Hrvatskoj u siječnju 3,6 posto
Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa
inflacije u siječnju mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena
(HICP) u Hrvatskoj je iznosila 3,6 posto, a višu stopu imala je samo
Slovačka, 4,2 posto. Za Estoniju, koja se u posljednje vrijeme isticala
jednom od najviših stopa inflacije, podaci nisu objavljeni.
U
cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u siječnju 2026.
bila je 1,7 posto, a prvi put je objavljena i procjena za Bugarsku, koja
je od ove godine nova članica eurozone, a u kojoj su cijene u siječnju
na godišnjoj razini u prosjeku bile veće za 2,3 posto.
-
U 2026./2027. očekuje se njezina konvergencija prema željenim stopama
od blizu dva postotna boda. Ove godine inflacija u segmentu cijena hrane
nešto je niža od ukupnog indeksa. To je ono što nas ohrabruje. Ono što
nas zabrinjava je činjenica da je u segmentu usluga ona znatno veća od
ostatka strukture cijelokupne inflacije u Republici Hrvatskoj i to je
nešto na čemu će se trebati raditi, rekao je Tomislav Ćorić, ministar financija.
- Analize ukazuju na činjenicu da je jedan dio te inflacije došao iz
dizanja naknada na lokalnoj razini. To nije pod ingerencijom Vlade
Republike Hrvatske, međutim dopustite da naredni mjeseci donesu nešto
jaču koordinaciju u svim segmentima i nešto pojačaniji rad u segmentu
inflacije usluga, dodao je Ćorić.